‘EU treba samo konzultirati, a države članice odlučivati’

O razvoju tzv. zagrebačkog prstena, liberalnim ekonomskim politikama, korištenju EU fondova za poticanje razvoja te funkcioniranju EU-a u budućnosti razgovaramo s Dariom Zurovcem, gradonačelnikom Svete Nedelje....

Dario Zurovec mladi je gradonačelnik Svete Nedelje. Ovaj inženjer elektrotehnike i nekadašnji programer u privatnom sektoru danas uspješno vodi grad od 20-ak tisuća stanovnika u neposrednoj blizini Zagreba, a nagradu za svoj rad dobio je od birača na lokalnim izborima na kojima je odnio premoćnu pobjedu već u prvome krugu. Zurovec je u prvom mandatu na čelu grada smanjio namete, privukao nove investicije, povećao zaposlenost, pomogao lokalnim poduzetnicima tijekom pandemije COVID-19 te značajno razvio komunalnu infrastrukturu. Gradić s potencijalom u posljednjih je nekoliko godina napravio ozbiljne korake unaprijed i danas je vrlo često primjer drugim sredinama kako potaknuti razvoj u zemlji koju su kapitalne privatne investicije dugo zaobilazile, a kvalificirana radna snaga napuštala. Prepoznali su to i okolni gradovi pa je Zurovčeva stranka Fokus, koja se pozicionirala kao stranka centra, ostvarila značajne rezultate u zagrebačkom prstenu i pokazala da je politički faktor s kojim će se i u budućnosti morati računati.

Koja je tajna uspjeha Fokusa u zagrebačkom prstenu i zašto mislite da isti ili sličan recept ipak nije prošao u glavnom gradu?

Većina naših kandidata na izborima bili su profilirani političari i u društvu prepoznati mladi, svježi ljudi. Neki od njih, poput mene, otprije su obnašali vlast u jedinicama lokalne samouprave u zagrebačkom prstenu pa su povjerenje građana za novi mandat dobili na temelju kvalitetne četiri godine mandata. Naše su politike i dobra energija prepoznati i u nekim sredinama u kojima nismo dosad bili na vlasti, poput Samobora. Raduje me to što smo isključivo radom i opipljivim rezultatima došli do toga da nas sve više gradova i općina Zagrebačke županije, ali i šire, prepoznaje. Zagreb je kao najveće urbano središte u državi ipak nešto drukčiji teren i na njemu naša organizacija tek treba sazrijeti. Kad vidimo sadašnju vladajuću opciju u glavnome gradu, valja primijetiti da ni oni nisu ostvarili veliki uspjeh na svojim prvim izborima. Stranka se ne može izgraditi preko noći, nego je to proces koji traje ako ne želite biti „hit za jedno ljeto“. Mi smo u Zagrebu na ovim izborima dobili veliku vidljivost i tako ostvarili jedan od glavnih svojih ciljeva.

Iskorištavanje potencijala

Događa li se Zagrebu pomalo ono kroz što je prošao dobar dio zapadnih metropola – da u gradu ostaju bogati i oni koji žive na rubu siromaštva, dok (viši) srednji sloj, pogotovo mlade obitelji, odlazi u suburbiju? Vidite li u tome priliku za Svetu Nedelju, Samobor, Zaprešić i ostale sredine u Zagrebačkoj županiji?

Generalno gledajući, Zagreb objedinjuje više regionalnih i lokalnih mentaliteta iz cijele Hrvatske, pa i šire, te doslovce sve ekonomske skupine. Stoga ne bih rekao da ostaju samo jako bogati i siromašni. Prilika za prsten Zagreba je ponuditi ono što Zagreb nema – od mira, prirode, malih nameta i mogućnosti gradnje ne samo kuća, stanova i proizvodnih pogona, nego i obitelji. Tko god želi miran obiteljski život ili, s druge strane, treba puno zemljišta za razvoj biznisa, preseljenje u zagrebački prsten nudi mu se kao najbolje rješenje budući da je glavni grad, kao ekonomski još uvijek najvibrantniji dio Hrvatske, tu nadohvat ruke. No, da bi potencijali bili iskorišteni, moramo poraditi na dizanju kvalitete infrastrukture, jačanju javnih usluga, dodatnom poboljšanju poslovne perspektive i dodatnim sadržajima jer samo tako će se ljudi trajno željeti nastaniti u našoj županiji.

Koji su najveći izazovi Zagrebačke županije i kako ih riješiti? Kako EU može u tome pomoći?

Najveći je izazov Zagrebačke županije promet. Povezanost između jedinica lokalne samouprave koje spadaju pod županiju, ali i s glavnim gradom, u najmanju je ruku loša. Više od deset godina postoji tvrtka koja je osnovana s ciljem integriranja prijevoza kako bi on za krajnje korisnike bio bolji i pristupačniji. Dosad praktički ništa nije učinjeno po tom pitanju, broje se putnici i polazna vremena, tapka se na mjestu. Škole su, također, u lošem stanju. Ulaže se u gradnju novih, ali po političkom ključu, pa tako imate objekte od 30 milijuna kuna s osam đaka u učionici, dok se u većim sredinama, gdje postoji ogromna potreba, zbog politike namjerno ne grade škole. Slična stvar je i s domovima zdravlja i hitnom pomoći. Županija je zrela za reforme, dvadeset godina gledamo kako sitni interesi koče razvoj. Novcem poreznih obveznika treba racionalno raspolagati i nastojati da se što više vrati građanima kroz kvalitetne javne usluge i svrhovita ulaganja, a uz to gledati i što se da povući iz EU-a. Europski fondovi trenutno nude brojne mogućnosti, kako za građane, tako i za javna tijela. Mi smo posebno zainteresirani za poboljšanje infrastrukture preko europskih projekata i na to ćemo se fokusirati u nadolazećem razdoblju.

Svi su dobrodošli u Svetu Nedelju

Gradonačelnik ste Svete Nedelje, grada koji nekoliko godina unazad dobiva nagrade kao jedan od najtransparentnijih i najboljih za poslovanje. U Vašem se gradu trenutno realizira i najveća privatna investicija u Hrvatskoj. Koje su politike Svetu Nedelju toliko izdigle u odnosu na komparabilne sredine i očekujete li nastavak ubrzanog razvoja i u godinama koje dolaze?

Ekonomski liberalizam u Hrvatskoj je još uvijek nekakva babaroga jer mi smo postkomunistička država, ali mi u Svetoj Nedelji samo primjenjujemo principe iz ekonomskih udžbenika i ono što rade uspješne zapadne zemlje. Nema tu neke pretjerane filozofije -  naš je pristup „manje je više“, odnosno s manje nameta i direktnim pristupom uspijevamo prikupiti više novca od poreznih prihoda. Ukinuli smo prirez duboko svjesni činjenice da manji porezni pritisak znači širenje postojećih tvrtki i otvaranje novih, što se i dogodilo. Takav pristup nije doveo samo do porinuća megaprojekta Rimac kampusa, već i do respektabilnih investicija drugih tvrtki koje su u posljednje četiri godine investirale preko 600 milijuna kuna u Svetoj Nedelji. U naš su grad dobrodošli svi ljudi dobre volje, bez obzira žele li graditi obiteljsku kuću, stambenu zgradu ili poslovni objekt. Mi smatramo da politika treba samo dati okvir, ne smije previše regulirati, već dati ljudima slobodan izbor.

Može li javna infrastruktura pratiti gospodarski razvoj grada i potencijalno veći rast broja stanovnika?

Potrebe su u infrastrukturi takve da ni pet mandata ne bi bilo dovoljno da se sve potrebno realizira. Veliki je to izazov, ali ga s radošću prihvaćam jer to znači da naš grad raste i razvija se. Postoje, nažalost, lokalne sredine u Hrvatskoj u kojima više nema potrebe za novom infrastrukturom jer su ostale bez ljudi. Mi se s infrastrukturnim izazovima nosimo najbolje što možemo, no s koronakrizom došlo je do ogromnih pomaka u cijeni materijala, uz staru boljku nedostatka ljudi u građevinskom sektoru, pa nam slijedi popriličan problem sljedećih desetak godina.

Često kao uzore ističete sjevernu i zapadnu Europu. Jasno je da se radi o jednom od najbogatijih i najslobodnijih prostora na svijetu. No vidite li i neke negativnosti u tim društvima? Na kojim bi njihovim greškama Hrvatska trebala učiti?

Svako društvo ima svojih nedostataka, no osobno smatram da je naša najveća greška što se ponašamo i dalje kao u bivšoj državi. Previše intervencionizma, previše države u našim džepovima, previše partijskog mindseta… Toga na zapadu nema u tolikoj mjeri. Zapad ima mnoge dobre prakse, poput slobodnog tržišta koje funkcionira i dovelo je do akumulacije velikog bogatstva i nekoliko desetljeća prosperiteta. Kapitalizam i slobodno tržište nisu savršeni, ali su najpravedniji i najmanje su loši od svih sustava. Socijalizam i ortački kapitalizam, kako možemo vidjeti iz primjera naše Hrvatske, dokazano su loši i vode u siromaštvo i depopulaciju.

Projekti, sloboda i manji nameti

Fokus je mlada stranka, sastavljena ad hoc od lokalnih dužnosnika od kojih su neki novi u politici, dok su drugi otišli iz etabliranih stranaka različitih svjetonazora. Što vas povezuje, osim geografije, i u kojem će se smjeru stranka razvijati? Postoji li konsenzus oko političkog programa i svjetonazora Fokusa?

Nasi dužnosnici već su dokazani u svojim lokalnim sredinama, surađivali su i ranije, stoga je bilo očekivano da bi se na neki način mogli spojiti u jednu političku priču.  Što se tiče svjetonazora naših istaknutih stranaka na nacionalnoj razini, možemo vidjeti da se njihov svjetonazor bazira na punjenju vlastitih džepova iz državne i lokalne blagajne, a sve ostalo je farsa. Nas u Fokusu povezuje to što želimo projekte i napredak, slobodu pojedinca, male namete i gledamo konkretne stvari. Primijetite da se HDZ, SDP i njihovi partneri na vlasti ponašaju gotovo identično. Nema pravih reformi, nego samo održavanje statusa quo i očuvanje loših praksi iz bivšeg sustava. Zato smo, nažalost, na začelju EU-a.

Još uvijek službeno niste dio neke europske političke obitelji. Razmišlja li Fokus kao mlada opcija bez razgranate strukture na nacionalnoj razini o izlasku na izbore za Europski parlament?

Prioritet nam je bila izgradnja lokalne i regionalne infrastrukture, a sad je pred nama vrijeme nacionalnog širenja i jačeg umrežavanja na razini EU-a. Dosad smo imali neke kontakte u EU-u, a izbori za Europski parlament svakako su nešto o čemu razmišljamo. Do 2024. i 2025. namjeravamo našu stranku dovoljno ojačati kako bi na svim izborima bili prisutni i ostvarili značajne rezultate.

'Da' ulasku u eurozonu

Kakva su stajališta stranke o europskim pitanjima? Jeste li za daljnju političku integraciju i rast utjecaja EU institucija ili zagovarate jače nadležnosti država članica?

Ovo je zanimljivo pitanje oko kojega se dugo vode polemike. Vidjeli smo kod migrantske krize da države članice još uvijek imaju poprilične nadležnosti i u tom su konkretnom slučaju mogle zaštititi vlastite granice ako su to željele. Važno je imati stav o glavnim pitanjima, a onda se pronađe način za zaštitu nacionalnih interesa unutar europskog okvira. Osobno bih volio da su hrvatske institucije bolje organizirane i da, uz usmjeravanje institucija EU-a, ostvaruju zacrtane ciljeve i provode programe. Načelno, EU institucije želim vidjeti u ulozi konzultanta, dok države mogu ili ne moraju prihvatiti savjet tog konzultanta, odluka je na njima. Ono što je važno jest da se poštuju ugovori, a ostalo je na pojedinačnim državama.

Ulazak Hrvatske u eurozonu – da ili ne? Zašto?

Svakako da. Gledam to kao olakšanje i priliku za cijelu zemlju.

Jeste li zadovoljni time kako je Hrvatska dosad koristila prilike koje članstvo u EU-u pruža?

Nisam zadovoljan. Puno je novca ostalo neiskorišteno jer je distribucija išla preko agencija koje su dobrim dijelom politički dirigirane. U zadnji je trenutak vlada nešto ugovorila da ne ispadnu baš nesposobni, no daleko je to od onoga što se moglo. U sljedećih sedam godina imamo priliku za popravak i moramo ju iskoristiti.